- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 142-145. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 06 Toad and Hawk Ch’orti’
Fought 06 Toad and Hawk English Translation
Fought 06 Toad and Hawk Spanish Translation
6 Toad and Hawk – Sapo i Mwan
Ayan inte’ ojroner ak’abna e sapo taka e mwan. Che ke’ tanto e diya e mwan ub’ijnu ixin tya’ turu e katata’ tu’tk’in. Utajwi ub’a taka e sapo.
Uya’re e sapo ke’ Ne’n k’ani inxin inxana tichan tya’ turu e dyos. E mwan i e sapo che ke’ kompagryob’ taka e sapo. Ja’xto e sapo che uya’re ukompagre, K’ani inxin takaret.
Entonses e mwan che, Ne’t mix uyub’ik chiket. Pero e sapo kay uche bijiyar ubolsa ukompagre. Ochoy ch’a’n tamar i konda ub’ijnu e mwan i’xin e sapo i’x ch’a’r tama e bolsa.
I konda ixto k’otoy, k’otoy e mwan tya’ turu e dyos, i e sapo wak’che taka lok’oy tama e bolsa i upejka ukompagre. E mwan ya’re, Tuk’ora yo’pe’t tara, kompagre?”
Entonses che e sapo, ne’n mas b’ajxan yo’pe’n ke ne’t. Ja’xto e mwan che, pero kompagre, kocha tarye’t.
Pero tarye’n mas pajxan yo’pe’n ke ne’t.
Ja’xto konda asutpa tari e mwan i ja’xir ketpa, ma’chixto uyub’i twa’ waterya’. E mwan kocha ayan uwich’ wak’che taka ch’uwan tari. Yo’pa k’axi ta rum.
I ja’xir, kocha ma’chixto una’ta kocha twa’ e’kmay asutpa uwira u’t e rumche ta uyalma, peru kisas erer inxin ub’an.
Entonses uyakta ub’a tari, ch’uwan tari tu’t e k’in, i konda yo’pa k’axitama u’t e rum, inyajrer jek’pa unak’ tya’ uyob’i ub’a. Yo’pa k’axi. Inyajrer jek’cha una’k.
I poreso e sapo, kawira kone’r nojta’ unak’, i ayan chu’o’r ukejreb’, porke’che ke’ ja’x e tya’ uyob’i ub’a, tya’ yo’pa k’axi, porke’ ma’chi ixto taresna umen ukompagre ya’ aktana.
I por eso uche’ e jente kone’r, e sapo ch’i’ unak’, porke’ ja’x e tya’uyob’i ub’a, pero ne’n maja’x ya wa’ren inwira konda yo’pa tama u’t e rum. Ke si ya wa’ren inwira inla’t’a ani tama nib’itor ta’ ma’chi uyob’i ub’a.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 146-150. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 07 Toad Ch’orti’
Fought 07 Toad English Translation
Fought 07 Toad Spanish Translation
7 Toad – E Sapo
Ayan otronte’ e ojroner tamar taka e sapo. E sapo che ke’ ayan inte’ diya tama
inte’ nojk’in war ache’na inte’ nujb’ya’r, i ayan e lajb’a’r tama e otot. I war
ak’aywi e jente, lo ke’ turob’ tama e otot.
I ja’xto e sapo utajwi ub’a taka inte’ winik. Konda tajwina ub’na twa’ ke chi war
ak’aywi tama e otot xe’ tya’ ayan e nojk’in.
Che twa’, tiyo sapo, tya’ war iyo’pa ko’ra. Ja’xir che, yaj war inyo’pa inxana.
Entonses arob’na, i ana’ta ka ne’t chi war ak’aywi sakojpa ta nojk’in sajmi.
I ja’xir che, koxto ne’n atz’i. Entonses che e winik, entonses kano (?) ajchi’
(?) k’aywe’t. E sapo che’, koxto kanwe’n. Entonses che twa’ ma’chi k’ani ache
inte’ tonada K’ani u’mb’i K’ani u’mb’i ko’ra kocha ik’aywi. Entonses ja’xir che
pero ne’n ma’chi uyub’ye’n ink’aywi ta takinar. Entonses che e winik, I kocha
ixto ik’aywi. Ne’n ink’aywi tama e ja’ i poreso ti’n e k’ani uyub’i kocha
ink’aywi uk’ani twa’ usajka e ja’ uyajk’e’n.
Entonses e winik yaja’ che ke’ uch’ami ko’ra ja’ uch’ab’u e sapo tamar i
konda ixto ochoy ch’a’n e sapo kay k’aywi Che t’un t’um t’un t’um Ja’xto
utonada.
Entonses che twa’ umen e winik, Pero ne’t. Tiyo Sapo me’ xe’ya’x maja’x
maja’x ne’t kisas war ik’aywi sakojpa sajmi u’mb’i por ke’ xe’ war ak’aywi
sajmi galan uyub’na’r utonada. Ne’t ma’chi erer alok’oy ik’aywi.
Entonses e sapo sub’ajra uyub’i kwando’ aro’b’na ke’ ma’chi o’b’na k’aywi
porke utonada maja’x galan uyub’na’r. Entonses ja’xir umen e su’b’ar esto
utz’ujri unak’u’t uyub’i kwando arob’na ke’ ma’chi uyub’ye’t ik’aywi. Sub’ajra
esto unukres unak’u’t.
I poreso kone’r e sapo k’o b’irik unak’u’t kawira konda uwiro’n ejsto
umu’tsru unak’u’t uwiro’n. I kondo uyarujse unak’u’t utz’ujri takix unak’u’t uwiro’n
porke’ che ke’ umen e sub’ar porke’ arob’na ke’ ma’chi uyub’a’k’ ma’chi o’b’na
ak’aywi.
I tamar esto kon’er e sapo b’an ak’aywi konde ch’a’r tama e ja.’ Ayan
ya’ laguna tya’ a’gwa ne ja’ i ya’ usik’b’o’p ach’a’nob’ tamar i tuno’r e akb’ar
ach’a’n ak’aywob’ tama e ja’. Uchob’ e t’un t’um porke’ b’an ak’aywo’b’.
Pero tu’t ja’xir che ke’ galan ak’aywi. Pero tiko’yt no’n maja’x k’ay lo
ke’ uche. Pero no’n ma kana’ta kawa’re ke ma’chi alok’oy ak’yawi porke’
ma’chi k’ani kasub’ar e mas kocha sub’ajrna tamar e inyajr.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 151-153. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 08 Raccoon Ch’orti’
Fought 08 Raccoon English Translation
Fought 08 Racoon Spanish Translation
8 Raccoon – E Ijmach
Ayan otronte’ ojroner tama e ijmach. Che ke’ e ijmach jente ani ub’an.
Che ke’ ayan inte’ diya ayan ch’a’te’ winikob’ ke’ una’ta ub’a ? inte’
uma’nyob’ ke’ kwando k’ani alok’oy akormo’b’ uchukyob’ e ak’ach uchukyob’ e
chumpi’ twa’ ubesi’nob’ i ja’xob’ b’ajxan uchob’ inte’ ojroner entonses uya’re
uwixka’rob’ a’gwan i ja’xob’ alumuy ob’iob’ ? uyok uwixka’rob’.
I konda alumuyob’ entonses wak’ch’etaka’ sutpob’ yaja’ ijmach i a’xinob’ twa’
ubesi’nob’ uchukyob’ e chumpi’ uchukyob’ e ak’ach ukachob’ water asokojpa e
ch’a’r e chumpi’ i e ak’ach umenerob’ I entonses e ixik akay uche tamal uche
tuno’r lo ke’ k’ani uk’uxob’.
Pero k’otoy inte’ diya e winikob’ yaja’ ma’chi’xto lok’oy uchob’ ya’ lo ke’
uchob’ kostumbrar uchob’ i ni e ? ja’x e ixik ma’chi’xto ukojko balor twa’
a’chpa a’gwan twa’ alumuy e winikob’ yaja’ uyob’u ? uyokob’. Ub’ak’ryob’ixto
ya’ porke’ uwiirob’ ke’ maja’x jente.
Ma’chi’xto uyaktob’ alumuy yob’u ? b’ikob’ ya’. Ja’xto e pobre winikob’
yaja’ ab’ojb’a a’rwob’ ma’chixto una’tob’ kocha ta’ [twa’]? asutpob’ jente i asta
ke’ ja’axob’ uwajb’yob’ e penya ixin mukwanob’.
I b’anixto k’otoy ketpa e ijmach i kone’r che e jente ke’ e ijmach utarer
jente i kone’r kawira e ijmach b’an kocha uyok e jente uk’ab’ tuno’r ke’ e
jentyob’ ani.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 154-157. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 09 Coyote Ch’orti’
Fought 09 Coyote English Translation
Fought 09 Coyote Spanish Translation
9 Coyote – E Koyote
Ukontaja e koyote. Che ke e koyote ani maxtak ani. Ayan inte’ winik ayan
cha’kojt umaxtak. E winik yaja’ kondo war aturwan e nar usakre uyunenob’ a’xin
maku’ uchor twa’ ukojkob’ e nar.
I che ke’ yarob’ e maxtak yaja’ ak’a ? inyajrto ak’otwob’ ta uyokchor
uk’uxob’ e nar tzijtzi i inyajrto a’xinob’ ja’xob’ ak’otoyob’ taka uwajpyob’ e nar
uk’uxyob’.
Entonses k’otoy inte’ diya yarob’ e maxtak yaja’ sutpob’ koyote. Ma’chixto
k’otoy ta e uyototob’ ya’. Ja’xto e winik k’otoy ta uyotot uya’re uwixka’r. E
maxtak tya’ ixinob’ I e ixik che. Ja’xera xe’ ixinob’ ta chor me’ra yo’pob’.
Entonses e winik che a saber ma’chi ayan tuk’a unumsyob’ unumse ub’ob’ e
maxtak ira. K’ani inxin inwira E winik ixin uwira uyunenob’. Kwando k’otoy
uwira mamajchi’ utajwi maku uchor. Entonses ub’ijnu che ta uyalma. A saber jay
e maxtak ira a saber ma’chi’ sutpob’ix koyote.
Kay utzormayan tuno’r uyok e chor utzori ixin tuno’r uti’ e chor. Utajwi
uyok e maxtak ke’ ochoyob’ makwir ingojr penya I ixto yaja’ e maxtak usati
ub’ob’ sutpob’ koyote porke’ uk’uxob’ e tzijtzi nar. I tarixto kone’r ak’ajna ke’ e
tzijtzi nar uche mal kak’uxi tzijtzi porke kasutpa koyote.
Porke’ e maxtak yaja’ b’anixto k’otoy ketpob’ koyotyob’ porke’ uk’uxyob’
me’yra e tzijtzi nar. I poreso kone’r no’n kab’ak’re twa’ kak’uxi e nar tzijtzi
b’ajk’atix kasutpa koyote.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 158-166. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 10 Armadillo Ch’orti’
Fought 10 Armadillo English Translation
Fought 10 Armadillo Spanish Translation
10 Armadillo – E Ib’ach
Ayan otronte’ ojroner ak’ajna. Che ke’ tarix e tyempo ayan inte’ winik. I che
ke’ e winik yaja’ war apatna yob’e e jaja’r i ja’xir ma’chi uche kaso war ak’axi
e jaja’r. Uwira ke’ war e’ijb’i e dyosob’ lo ke’ war utaresob’ e ja’ja’r pero
ja’xir ma’chi uche ka so. Kay arob’na umen upya’rob’ aktan e patna’r porke’ war
awira ke’ war e’ijb’i u’t e k’in i b’ajk’at uwatz’yo’n e dyosob’.
I ja’xir che kocha inxin inwakta nitareya ke’ me’ra inlok’se nitareya esto ma
inlok’se. Entonses erer i’nri. Che ke’ war ak’ijna wa’r taka utareya porke’ ma’chi
k’ani alok’oy tu’t i ja’x twe’ ? upya’rob’ war arob’na ke’. Aktan porke’ war
e’jb’i u’t e k’in. I ja’xir che jay jay k’ani uwatz’yenob’ i tuk’a uche. Kocha
matuk’a water jay k’ani uwatz’yenob’.
Konde ja’x uche sentir ajka e senteyo tya’ wa’r. I che ke’ konde ixin irna
umen upya’rob’ ya’ ch’a’r pakar to’r uyasadon. I kay irna ub’aker upat maja’x
inte’ taka e k’ewer ch’a’r useyni’r tamar I che ke ketpa b’anix kocha e tun
upat tya’ ajajtz’a umen e dyos konda ixin irna.
I ja’xto ak’ajna kone’r ke’ e winik yaja’ xe’ jajtz’ umen e dyosob’ tya’ war
apatna ache’na mentar umen e jente kone’r ke’ ja’x e mentado ib’ach porke’ e
ib’ach ch’a’r e senya ta ub’aker upat porke’ che ke’ ja’x e tya’ jajtz’a umen e
dyosob’. Ketpa puru ub’ak upat.
I kone’r e ib’ach kawira axana kotor e noxi’ b’ak tama ub’aker upat pero
che ke’ umen k’ewer ketpa kocha yaja’. Maja’x poreso e ib’ach kone’r ma’chi
ub’ak’re e jaja’r motor war ak’axi e jaja’r motor akb’ar pero ja’xir yob’oyeb’e ?
e jaja’r axana upajni e rum. Uk’ajna’r uju’ru u’t e rum tama uni’ twa’ utajwi
e lukum maku’ e rum uk’uxi o algun ub’i’ tuk’ik’ tuk’ik’ lo ke’ utajwi maku’
rum uk’uxi e kokoch ub’i’ porke’ ja’x usajka maku’ e rum uk’uxi.
I poreso che ke’ konda arob’na umen upya’rob’ twa’ uyakta’n e patna’r
ja’xir uya’re upya’rob’ jayma’chi inpatna ma’chi inwe’. E jaja’r uwe’se’n uchektes
tuk’a ink’uxi peru k’ani twa’ inpatna. I poreso kone’r ja’xir ma’chi ub’ak’re e
jaja’r alok’oy axana.
Konda war ak’axi e jaja’r mejorix tu’t porke’ una’ta ke’ ayan tuk’a utajwi
uk’uxi porke’ che ke’ atza’y kwando uwira k’axi e jaja’r. Che ke’ uni’ ja’x
uyasadon xe’ apatna ani tamar apajno. Tamar uju’ru u’t e rum usajka tuk’a
uk’uxi maku’ e rum. Kondixto ixin irna tya’ ch’a’r arob’na umen upya’rob’.
Berdixto ke’ war ani kawa’re’t ke’ aktan e patna’r ma’chi u’pyen I iran tuk’a
anumse ab’a. Berda ke’ jajtz’e’t. Iran koche ch’a’r e syan k’ewer ta apat ira i
ketpa puru b’ak apat.
I ja’xir che. Pero ichab’ix ta’n onke’ ? e ma’lir lo ke’ uche e dyosob’ ira
takaren. Kone’r uyajk’e’nob’ inte’ nikorpes nib’ir ?. Tye ni tyempo k’ani uk’uxen
e tz’i’ i k’ani uxixye’n pero ma’chi axin uxixi nib’ujk kocha tak’ix uwajpye’n
porke’ra ja’x nikorpib’ir ya’ tye netyempo ? lo ke’ uyajk’e’n e dyos ira.
Kone’r ketpa b’ak nipat. Inkojt tz’i’ ayo’pa uwajpye’n ta nipat ma kocha
erer ta’ [twa’] uchamse’n porke’ ma’chi o’choy u’t uyej tama nipat porke’ ketpa
inpim i ak’ek’o. Ne’n maja’x malir lo ke’ uche e dyosob’ ira takaren ya’ san
nikorpes nib’ir xe’ uyajk’e’n ira tama nipat.
I poreso e ib’ach kone’r intranto achamesna umen e tz’i’ porke’ tama e
b’ak ta upat a’jpna umen e tz’i’ i ma’chi akukurna porke’ ak’ek’o upat ma
kocha erer twa’ awejrna umen e tz’i’ porke’ che ke’ ukorpes nib’ir una’ta ajk’una
umen e dyosob’.
Pero lo ke’ ja’xir uk’uxi insolo e luk’um maku’ e rum. Axana upajni tuno’r
inte’rti’ e akb’ar axana upajni e luk’um uk’uxi. Pero konda tajwina umen e tz’i’
ajnesna i kocha ja’xir ma’chi ajni wak’che taka ak’o’y akukurna umen e tz’i’ .
Intonses lo ke’ uche e tz’i’ asujta ach’ab’na jawar entonses akay axijxa u’t unak’
porke’ u’t unak’ maja’x b’ak. Ink’un. I asik’b’ana umen e tz’i’ axijxa. I kocha
ak’o’y mixto kob’ ? uche ya’ uyakta ub’a awak’arna umen e tz’i’ ach’ab’na jawar
axijxa umen e tz’i’. Ak’ujxa.
I jay taka uwinkir e tz’i’ lo ke’ ache’na ak’ejcha axin ak’ujxa tama otot
umen e ajyum tz’i’. B’anixto ak’ab’a’ e mentado ib’ach kone’r k’uxb’ir jurb’ir
chamesb’ir taka e tz’i’ b’an ak’ab’a’ kone’r ira. Pero che ke’ e jente ani e
ib’ach yaja’ ajpatna’r i kone’r uk’ajna’r axana uju’ru e rum tama usi’ e jinaj
twa’ utajwi taka uk’uxi.
Pero no’n ma’chi ko’sre kak’uxi porke’ kana’ta e jente ani.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 167-173. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 11 Turkeys Ch’orti’
Fought 11 Turkeys English Translation
Fought 11 Turkeys Spanish Translation
11 Turkeys – E Ajtzo’ i e Chumpi’
Ayan otronte’ ojroner uk’ajti e jente. Che ke’ e ajtzo’ taka utu’ e chumpi’ che ke’
kwando’ nujb’yob’ atza’yob’. Konda uyub’yob’ turub’ana e musika tama e otot kay
che’na e lajb’a’r ja’xob’ atza’yob’. Wa’wan kay aktob’ tama e musika lo ke’ uturu
tama e otot porke’ atza’yob’.
I che ke’ kondaixto akb’are war a’ktob’ i ja’xto e ajtzo’ karay porke’ war ajk’una
e chicha uyuch’i. I ja’xir karay. I umen e karer kocha asatpa karay che ke’ wa’wan
lokojran.
I kay a’ru che lok lok lok. Entonses che e jente I agora e ajnujb’ya’rob’ira meru
k’ani uyajk’u ub’ob’.
I ja’xir war (war) a’ru tama u’t e otot war a’kta pero war a’ru iraj iraj che lok
lok lok. Porke’ karay. I ja’xto e ixka’rb’ir kocha uwira ke’ war a’ru unoxib’
entonses kay a’ru ub’an. Che cho’k cho’k cho’k.
Intonses che e jente lo ke’ turwob’ tama e nujb’ya’r. I agora e ajnujb’ya’rob’ ira
mero k’anixto uyajk’u ub’ob’ ya’. Che ke’ ja’xto e ajtzo’ kocha ak’ijni’x uwira e
jente lo ke’ turu i war uwira upya’rob’ lo ke’ turu. Ja’xir inyajrer chakojpa ujor.
Meru ch’i’ch’ ketpa ujor umen e k’ijna’r.
Konda uwira upya’rob’ k’otoy (i) ja’xir kay che lok lok lok. Entonses che e
mojr lo ke’ turwob’. Meru ne’t takix winiket. Wa’re’t war a’ru sí alok’oy ka’ru
ub’an. Entonses e mojr lo ke’ turo’b’ kay uchob’ (e) ? lok lok. Kay utakryob’ ani
e ajnujb’ya’r yaja’.
Kondaixto uyub’i ke’ war atakarna a’ru entonses che ja’xir. No’x war wato’x
tama ninojk’in maja’x porke’ tuk’a upater. No’x upater niwixka’r. K’ani iwira
inwara’nta takar. Poreso war awato’x ub’an. Pero k’ani iwira kone’r inwejta ibalor.
Entonses che ke’ uyakta ub’a ixin ta ujor upya’rob’. Che ju’rik ju’rik ju’rik.
Ub’ajk’use e mojr.
Pero e mojr che che’nob’. Pero no’n ayanon. Tuk’a kakojko ma’chi kawejta
ubalor e ajnujb’ya’r ira. Che ke’ jinpob’ ta ujor e ajnujb’ya’r. Kay uyajk’ob’.
I kondaixto sakojpa che ke’ intakix t’ijt’em t’ijt’em ujor e ajnujb’ya’r yaja’
konde sakojpa. I aro’b’na umen uwixka’r. Ne’t wa’wan kay arwe’t i ma’chi lo
k’o’mbyen taka e nujb’ya’r ira porke’ k’ab’a’ ajk’une’t. Ch’ujkun awira utajno’r
ya’x intakix t’ijt’em t’ijt’em umenerob’ porke’ ja’xob’ ayanob’ I ne’t ab’ajner
tuk’a ixin ache.
I atza’yob’ porke’ ne’n u’mb’i kwando uyakte’tob’ che’nob’ berdixto ke’
intaka ojron. Kalok’se ixik tu’t. I ja’xob’ atza’yob’ porke’ k’a’b’a uyajk’e’tob’.
I ja’xto e ajtzo’ che. Pero tamaret uyajk’e’tob’. Kone’r inwa’re’t ke’ ma’chi
twa’ katurwan imb’utz kache bibir sino kak’ajpa’ kache pelyar porke’ tamaret
k’a’b’a uyajk’e’n e winikob’ ira.
Che ke’ kwando a’wan atiskini to’r e tinaj che ke’ ja’x e ajk’ut uche
kwando nujb’i. Porke’ che ke’ b’an uche e b’ajxan chumpi’ xe’ nujb’i i b’anto
uch’ chumpi’ ejsto kone’r a’wan atiskini.
I kwando uyajk’u ub’o’b’ intarer e’mpa to’r upya’ rob’ uyajk’u ub’ob’ porke’
che ke’ b’an uche e b’ajxan chumpi’. I poreso ub’an uyarob’ esto kone’r
ma’chi atz’ojyi ub’ajnerob’ sino ke’ intarer ub’ut’i ub’ob’ to’r upya’rob’
uyajk’wob’.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 174-183. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 12 Buzzard Ch’orti’
Fought 12 Buzzard English Translation
Fought 12 Buzzard Spanish Translation
12 Buzzard – E Usij
K’ani inche kontar inte’ ojroner lo ke’ uk’ajti ani e onya’n jente. Ayan inte’
ojroner ak’ajna ke’ ayan inte’ diya tajwina inte’ winik. I e winik yaja’ che ke’
e saksak u’t upix. I arob’na. Ne’t tuk’a (a)patna’r ana’ta. War inwira u’t apix
ya’x ke’ intakix intantan.
Ja’xir che. Ne’n nipatna’r ja’x (e) cheyaj otot. Tya’ inpejkna twa’ a’nchi
ingojr otot inxin. Porke’ ja’x nipatna’r ne’n i tamar innumse nib’a. Tamar intajwi
tuk’a ink’uxi.
Entonses che twa’. Kocha (in)kay kanwe’t.
Ja’xir che. Ne’n kay kanwe’n porke’ nipya’rob’ insolo albani’lob’ i poreso
ne’n ub’an kanwe’n. I inte’to niwerma’nob’ ja’x upatna’rob’ ub’an porke’ no’n
kocha ja’x era kapya’rob’ xe’ b’ajxanob’ albani’lob’. I tuno’ron no’n b’an
kalok’oy albani’lon.
Entonses che twa’. I e kal tya’ atajwi amanil.
Ja’xir che. Ne’n e kal ne’n ira lok’oy inche.
Entonses che twa’ ke’ no’n k’ani ani kawira kocha ache e kal lo ke’ ab’oni
otot tamar.
I ja’xir che jay k’ani inwira i inwirsyo’x. Che ke’ ixin ixin pakwan tama
inte’ uk’ab’ te’ uyakta tari ta rum blanko kocha e kal kocha e puk’b’ir tan.
Entonses che twa’ umen e winikob’ lo ke’ war o’jron takar. Pero si ne’t
ma’chi ja’x tuk’a axix war ak’ampes awa’re ke’ albani’len pero si ata’ taka’j ?
chi’ ? blanko i tamar kisas awa’re ke’ albani’len.
Entonses ja’xir che ke’ ma’chixto ojronyan. Sino ke’ lo ke’ ja’xir uche
konde arob’na uche unuk (e) jos jos jos jos. Porke’ che ke’ k’ijna kwando
arob’na ke’ tama uta’ war umajres e jente ke’ ja’xir albani’l. Intakixto o’srema
pakar tama uk’ab’ e te’.
Che twa’ umen e winikob’ jay ik’ijna o’yb’i lo ke’ war kawa’re’t pero
no’n war kawa’re’t lo ke’ e’ra’ch.
Ja’xir che ke’ sutpa uwira e winikob’ yaja’. Pero esto yax t’ujna ? ujor
umen e k’ijna’r i e winik yaja’ xe’ war che ke’ albani’l ja’x a’rob’na kone’r e
mentado usij che ke’ e usij uta’ tz’u’b’a ke’ ja’xir albani’l i ke’ erer alok’oy
uche otot i ke’ alok’oy ub’oni otot taka (e) twa’ uche saksak.
I poreso kone’r e usij kawira blanko u’t upix i tya’ a’ta’n blanko porke’
che ke’ ja’xir albani’l.
Ja’xir che ke’ konda’ixto utajwi ub’a taka e winikob’ yaja’ ayan inte’
chinam cheker tya’ utajwi ub’ob’. Uya’ra (i) e winikob’ ke’ e syan ototob’ lo
ke’ uwira yaja’ galanik saksak.
Pero insolo nitrabajo. Insolo ne’n ko’yen tamar. Ne’n kawinchi. Galan
uwirna’r e ototob’ yaja’. Pero insolo ne’n inb’oni.
Entonses che e winikob’. Pwes jay e’ra’ch ke’ ne’t albani’let ti’n diya ka’xi
kachajnyet ? twa’ ache ko’tot. Porke’ no’n ma’chi uyub’yo’n twa’ kache ingojr
ko’tot xe’ saksak. I ti’n diya ka’xi kach’ajnye’t twa’ ache ingojr ko’tot xe’
saksak.
Che ke’ arob’na umen e winikob’ yaja’. Ne’t o’tot tya’ iwayen kisas galan
uwirna’r.
Che ja’xir. A’ ne’n galan ni’otot galan tya’ inwayan. Ma’chi o’choy e sisar
nyen nyen e ik’ar ma’chi o’choy tamar porke’ k’ajna’r ustamb’ir nimener i galan
saksak tya’ inwayan.
Entonses che e mojrob’. Pues no’n ma’chi uyub’yo’n. No’n kache awantar e
sisar porke’ o’choy e ik’ar tya’ kawayan. I poreso no’n kawar ? ke’ inte’ diya
k’ani kach’anye’t twa’ ache ko’tot. Pero no’n ma’chi kana’ta akomida lo ke’
ak’uxi. A saber tuk’a tuk’a ak’uxi ne’t.
Ja’xir che. Ne’n nikomida lo ke’ ink’uxi insolo we’r. Ne’n ma’chi ink’uxi
tuk’i’k’ xix ne’n tama we’r taka ture’n.
I che twa’. I tya’ atajwi twa’ ak’uxi ke’ kocha atajwi.
Ja’xir che. Ne’n e we’r lo ke’ ink’uxi maja’x inte’ra. Ink’uxi e wakax
ink’uxi e chij ink’uxi e tz’i’ i ak’ach chumpi’ i jay inkojt jente tya’ ch’a’r
chamen ink’uxi ub’an. Porke’ ne’n nikomida xe’ ink’uxi ja’x (e) galan o’jtz’un.
Porke’ xe’ ojtz’un ja’x ink’uxi ne’n.
Entonses che winikob’. Perok ? tuk’a ata’tix e masoj tzun ?
Ja’xir che. Konda inkojt wakax o inkojt chij ch’a’r chamen tama tres diya
ch’a’r chamen akay o’b’okna i achekta uyujtzner. Uyujtz’i ne’n inxin inwira i
tamar taka ture’n. Ja’x era nikomida ne’n. I jay no’x k’ani imajnen twa’ inche
yo’tot pues erer ichamse inkojk iwakax o tuk’a yentib’a ? Pero ich’ab’u tu’tajn e
k’in twa’ o’jtz’unlan twa’ ink’uxi. Porke’ ne’n ma’chi ink’uxi inte’ komida xe’
ma’chi ojtz’un.
I poreso kone’r e usij ukojko atujran e tz’i’ e wakax e chij e ak’ach
tuno’r lo ke’ achamay i a’tujran tamar awe’. Porke’ che ke’ ja’x e ojtz’un
una’ta. Ja’xir. Mix uk’uxi inte’ kosa ma’chito apukta utwi’r porke’ ja’xir che ke’
xe’ o’jtz’un uk’ani.
Ja’xto era ukontaja e usij.
- Ch’orti’ speaker: Isidro González
- Collected and originally prepared by John G. Fought, from “Chorti Maya Texts” (1972). Pages 184-185. University of Pennsylvania Press. Reprinted with permission.
- Transcription/translation here by Ch’orti’ Project, Robin Quizar
Fought 13 Ants Ch’orti’
Fought 13 Ants English Translation
Fought 13 Ants Spanish Translation
13 Ants – E T’isim
K’ani inche kontar uyojroner e ojroner tama e t’isim. Che ke’ konda ma’ta’ni
tu k’a e nar apajk’a ma’chito aya’ ache’na konoser e nar. Che ke’ ta inte’ diya
e t’isim uchektes. Porke’ che’nob’ ke’ yaje’ ayan inte’ dyos a’rob’na San Manuel
(e) Monte de Oro. Che ke’ (yaje’) e dyos yaja’ (yach ya) chekta e nar b’ajxan. I
e jente ma’chi una’tob’ ma’chi uchok ma’chi una’tob’ kocha twa’ tuk’a e nar.
Entonses e t’isim che ke’ konda sakojpa turu umujr tama usuy (e) otot.
I’xnob’ kay upikto’b’ umujr e t’isim. Che ke’ utajwyob’ ingojr yer ut’isim ch’a’r
tamar i kondaixto nak’i yer e nar yaja’ kay uketyob’ ejsto ke’ b’an ub’orojsyob’.
Che ke’ b’anixto k’otoy chekta e nar. Pero e nar che ke’ maku’ rum tari. Ja’x
e t’isim uchektes to’r e rum.
I poreso kone’r e jente tya’ uwirob’ turu umujr e t’isim atza’y uwirob’ porke’
che ke’ umujr e t’isim galan anari. Porke’ che’nob’ ke’ ja’x e t’isim uchektes.